NAČELA ZDRAVOG ŽIVOTA
Da bi zdravije živio, čovjek ne treba biti osobito obrazovan ili obučen. Dovoljno je da u svoj uobičajeni način života i prehrane unese neke nove navike, a izostavi neke stare. Započnite tako što će te u vaš uobičajeni način prehrane i življenja unijeti nove namirnice i nove ideje. Vodite računa o tome da novo postupno isključuje staro. Doživjet će te radost novog iskustva, tim više što će svaka, pa i najmanja prilagodba, pridonijeti vašem boljitku.
Zdravijem načinu života pridonose: čist zrak, sunčeva svijetlost, umjerenost u onome što je dobro, a potpuno odbacivanje onoga što je štetno, odmor (san), vježbanje (rekreacija), pravilna prehrana, voda, te povjerenje u Božju silu.
Što znači zdravije se hraniti?
To znači za prehranu uvijek odabirati prirodnu, jednostavnu hranu, pripremljenu na posve jednostavan način i što manje prerađenu. Čovjek je prirodno biće i on samo u prirodi može naći sve preko potrebne hranjive tvari i to u jedinom pravilnom omjeru. Ispitivanja dokazuju da se u životu tzv. prirodnih naroda ne zna za rak, bolesti srca i krvnih žila. Oni koriste hranu iz prirode i prerađuju je samo ukoliko je to potrebno, čuvajući njenu hranjivu vrijednost. Degeneracija stanice nastaje kod ljudi u civiliziranim zemljama, gdje je „civilizirana“ hrana oslabila prirodni čovjekov imunitet. Industrijski prerađena hrana koja sadrži razne dodane kemikalije, skraćuje ljudski vijek. Stoga je nepogrešiv odabir svježe hrane koju smo sami pripremili, ili čak proizveli.
Pravilan način prehrane
Razmak između objeda treba iznositi najmanje pet sati, koliko je želucu potrebno probaviti hranu i odmoriti se prije slijedeće probave. Ne jedite između objeda. Odrasle osobe mogu imati dva objeda dnevno. Ako se večera, treba to učiniti najmanje tri sata prije spavanja, uzimajući laku probavljivu hranu od voća i žitarica.
Pola sata prije jela i dva sata poslije jela jest vrijeme kada trebamo piti vodu. Odrasloj je osobi dnevno potrebno dvije litre vode, ljeti i više. Bolje je piti mlaku ili čak toplu vodu, nego hladnu, koja obustavlja probavu dok se ne ugrije u želucu.
Kako jesti?
Objedu treba pristupiti bez žurbe i nervoze. Ne smijemo popuštati apetitu. Hranu je potrebno dobro žvakati i temeljito je miješati sa slinom u ustima. Ugođaju objeda možemo pridonijeti laganom glazbom. Vrlo je dobro objedovati u krugu obitelji ili prijatelje, vodeći neobvezujuće razgovore. Nakon objeda preporuča se lagana šetnja ili kakva druga lagana aktivnost, a ne ležanje ili mirovanje. Štetan je i naporan rad poslije objeda. Treba strogo voditi računa o umjerenosti, jer neumjerenost šteti i najzdravijoj hrani.
Riječ trezvenost obuhvaća više nego samo opojna pića. Ona označuje umjerenost u svemu i potpuni nadzor nad svakom strasti i željama. Ona isključuje svaku vrstu neumjerenosti. – Ellen. G. White.
Pridonos općem zdravlju jest i povremeni post. Biblija naučava o postu kao o potpunom uzdržavanju od jela i pića. Jedan vid posta u svrhu čišćenja tijela jest post uz pijenje vode, bez uzimanja hrane. Post pomaže liječenju bolesti, probavni se organi odmaraju i učvršćuje se karakter osobe koja posti.
Osjetilo okusa
Osjetilo se okusa nalazi na jeziku. Na vrhu jezika osjećamo slatko, na rubovima kiselo, a straga gorko. Sredina jezika je sasvim neutralna i ne osjeća nikakve podražaje za okus. Najteže savladiva životna navika može biti prilagodba osjetila na nove okuse hrane. U ovom trebamo biti odlučni prema sebi.
Problem je većine ljudi oštećeno osjetilo okusa. Začinjena hrana, te alkohol i duhan, otupljuju i oštećuju osjetilo okusa. Oštećeno osjetilo okusa ne prepoznaje prirodnu aromu hrane kao ugodnu. Tako se primjerice, ispržena paprika čini ugodnijom nego svježa, iako je pržena paprika lišena mnogih hranjivih vrijednosti. Ali čestim i redovitim uzimanjem, na primjer, žitarica, njihov će nam okus postati prepoznatljivim i ugodnim. Budimo ustrajni!
Uspjeh nije rezultat slučajnosti ili sudbine, već djelovanje Božje providnosti, nagrada vjere i promišljenosti, vrline i ustrajnog napora. – Ellen G. White.
Što jesti?
Najveći „kuhar“ svih vremena, Bog, pripravio je i zgotovio hranu u kojoj se nalazi sve što je potrebno i u idealnom omjeru za potrebe našeg organizma. Kombiniranjem žitarica, voća, povrća, orašastih plodova i sjemenki, ojačat ćemo prirodnu otpornost i lakše izlaziti na kraj s mogućim oboljenjima. Objede treba sastavljati od žitarica i voća, ili žitarica i povrća, s dodatkom orašastih plodova i sjemenki. Poželjno je izbjegavati voće i povrće u istom objedu. Dobro je uzimati voće i povrće koje uspijeva u našem podneblju, premda to ne isključuje ni ono iz drugih podneblja. Najbolje je voće i povrće uzgojeno bez prskanja pesticidima.
Koristeći ovu hranu možemo i trebamo izostaviti za ljudsku prehranu nedostatne i štetne namirnice, kao što su rafinirani bijeli šećer, bijelo brašno, te razne oblike industrijski pripremljenih masti biljnog, i osobito životinjskog podrijetla. Vodimo računa o raznolikosti prehrane, ali to ne znači da u jednom objedu treba miješati mnogo namirnica. Kombinacija žitarica i mahunarki u objedu dat će našem organizmu sve potrebne aminokisaline koje smo navikli uzimati kroz meso, mlijeko i mliječne prerađevine sve bolesnijih životinja. Da bi smo unijeli u organizam doista zdrave i tako potrebne masti, te da bi smo izbjegli štetni kolesterol, posegnimo – umjereno – za orašastim plodovima i sjemenkama. U početku će nam se ovaj način prehrane činiti napornim i za pripravu skupim. Ali vremenom ćemo se izvještiti i sve se manje baviti dosadnim ribanjem i sjeckanjem. Uz to ćemo uštedjeti sebi sav trud, muku i novac potreban za liječenje. Da o zdravlju i njegovoj vrijednosti i ne govorimo.
Odmor, vježbanje, svježi zrak
U snu se odmaraju i oporavljaju kako fizički dio tijela, tako i intelektualne i emocionalne funkcije živčanog sustava. Da bi smo dobro spavali trebamo izbjegavati večeru prije počinka, stimulirajuće tvari (alkohol, kavu, indijski čaj, kolu, cigarete), uzbudljive TV programe i pilule za spavanje. Trebamo spavati u hladnoj i prozračnoj sobi. Probleme treba ostaviti na stranu – najbolje je predati ih Bogu. Dobrom snu i cjelovitoj snazi našeg organizma pridonosi i redovito vježbanje. Rekreacija na latinskom znači „ponovo stvaranje“. Redovito vježbanje pridonosi snazi i izdržljivosti mišića, boljem izgledu, zdravlju srca, korištenju kisika u tijelu, mršavljenju, radu dišnih organa, umanjenju depresije, samosvladavanju i mentalnim sposobnostima. Smanjuju se faktori oboljenja od raka, šećerne bolesti, povišenog tlaka, gojaznosti, srca…Najbolje je vježbati na svježem zraku i na suncu, ali možemo vježbati i u prostoriji pored otvorenog prozora, ili koja je dobro prozračena. Poslije vježbanja se preporučuje tuširanje toplom i hladnom vodom. Nasapunajmo svoje tijelo i energično trljamo kožu tijela grubom spužvom ili rukavicom od grubog platna. Kad osjetimo da nam kožom struji toplina, pustimo hladnu vodu (zimi mlaku) i tuširajmo se počevši od nogu prema gore, ne dugo, nego tek da se ispere sapunica. Ovakvo tuširanje povećava otpornost organizma. Nenadomjestivo je kretanje na svježem zraku, barem dva sata dnevno. Obratimo pozornost na naše disanja. Disati treba duboko, na nos, koji regulira toplinu zraka što ulazi u pluća. Vježbe dubokog disanja na zraku potpomažu liječenje mnogih bolesti, osnažuju srce, pluća, poboljšavaju razmjenu tvari u organizmu, pridonose nestanku vrtoglavice, anemije i dr. Iznad svega pridonose boljem raspoloženju.
Za kraj
Prirodni i besplatni darovi rasprostranjeni su po cijelom svijetu. Spremni su izgraditi i oblikovati tvoje zdravlje, tvoje tijelo i tvoj život na način koji i sam želiš. Da bi uživao u dobrobitima prirode, ne treba ti osobito umijeće, niti pripadnost nekoj povlaštenoj klasi ljudi. Postoji samo jedan uvjet: moraš koristiti te besplatne prirodne darove! Nitko to ne može učiniti umjesto tebe.– dr. P. Welsh